Sir Isaac Newton
Sir Isaac Newton
rođen je 25.12.1642 godine u malom selu Woolsthorpe u blizini Cambridgea. Rođen je kao nedonošče pa su, zbog male porođajne težine i veličine, mislili da neće preživjeti više od par dana. Oca nikad nije upoznao, a s očuhom se nije baš slagao pa ga je do dvanaeste godine odgajala baka. Majka je željela da postane farmer, pa ipak na nagovor ujaka dopušta mu nastavak školovanja. Potom upisuje studij prava na Trinity collegeu u Cambridgeu. Ljubav i interes za matematiku Newton je razvio dosta neočekivano. S osnovnog poznavanja računa vrlo brzo je počeo sa proučavanjem napredne matematike. Dolazak Isaacaa Barowa potaknuo je još više Newtonov interes za matematiku koja postaje njegov glavni predmet. Kada je diplomirao 1665., Cambridge je privremeno zatvoren zbog epidemije kuge. Te je godine proveo u svom rodnom mjestu gdje je intenzivno radio na teoriji infinitezimalnog računa, optici i zakonu gravitacije.
Po povratku u Cambridge nasljeđuje svog mentora Barowa na katedri za matematiku. Njegovo prvo javno znanstveno postignuće bilo je projektiranje i konstrukcija reflektirajućeg teleskopa 1668. godine. Četiri godine kasnije postaje članom uglednog Royal Societyja te im tom prigodom donira svoj teleskop. Njegovo djelo o svjetlosti i bojama isprovociralo je mnoštvo kritika, a posebno od strane Roberta Hooka, tadašnjeg predsjednika Royal Societyja. Newton nije dobro podnio sukobe te je doživio slom živaca 1678. godine, a svoja otkrića u optici nije objavljivao sve do Hookove smrti 1703. godine. Na čelo Velike Britanije 1685. godine dolazi katolik James II, koji na sve slobodne ugledne pozicije postavlja katolike što dovodi do mnogih političko-vjerskih sukoba. Newton je kao protestant ušao u politiku buneći se protiv takvog popunjavanja slobodnih mjesta na sveučilištu u Cambridgeu te je izabran kao njihov predstavnik u Parlamentu. Newton se polako izvlači iz znanosti, a nakon drugog živčanog sloma 1693. posvećuje se politici.
Postoje razne teorije o uzroku tog sloma, no najvjerojatnije je Newton bolovao od depresije. Od 1703. do smrti bio je predsjednik Royal Societyja. Kraljica Anna proglasila ga je vitezom 1705. pa je tako postao prvi znanstvenik s tom titulom. Zadnji period njegovog života obilježen je najpoznatijim matematičkim sukobom s Leibnizom oko prvenstva otkrića infinitezimalnog računa. Pronalazak infinitezimalnog računa jedna je od najvećih umotvorina 17. stoljeća, a taktika korištena u sukobu oko prvenstva baca loše svjetlo na sve aktere i njihovu reputaciju. Umro je 20.03.1727. godine i pokopan je sa svim počastima u Westminsterskoj opatiji.
Kada je pruska kraljica pitala Leibniza što misli o Newtonu, ovaj je odgovorio: „Ako uzmemo sve matematičare od početka vremena do vremena kada je živio Newton, ono što je on napravio predstavlja bolju polovicu.“
Nedugo prije smrti Newton je izjavio: „Ako sam vidio dalje od ostalih, to je zato što sam stajao na ramenima divova.“ čime je iskazao počast rastu i razvoju znanosti i svim znanstvenicima koji su mu prethodili.